S obzirom na to da postoje potpuno različiti intenziteti psihičkih teškoća, razlikujemo psihičke smetnje, psihičke poremećaje i psihičke bolesti.
Psihičke smetnje prolazna su stanja emocionalne nelagode i/ili napetosti koja su najčešće uvjetovana okolinskim ili fiziološkim promjenama. Povremeno pogađaju sve ljude i ne ostavljaju posljedice na funkcioniranje.
Doživljavanje i ponašanje osobe koja razvije psihički poremećaj odstupaju od uobičajenog toj osobi i/ili njezinoj okolini te joj predstavljaju smetnju i narušavaju funkcioniranje. Bitno je napomenuti kako poremećaj može biti ograničena trajanja i ne mora se manifestirati u svim područjima života.
Kod psihičkih bolesti osoba pokazuje znakove trajno narušenog kognitivnog, emocionalnog i socijalnog funkcioniranja. Znakovi se očituju u gotovo svim aspektima funkcioniranja osobe i neovisne su o situacijama te su često ponavljajućeg karaktera, odnosno pogoršanja bolesti smjenjuju se s mirnim razdobljima. Bitno je napomenuti kako psihičke bolesti imaju puno težu kliničku sliku od psihičkog poremećaja, zbog čega je prilikom liječenja uz psihoterapiju u pravilu potrebno i korištenje lijekova.
Neki primjeri psihičkih poremećaja su: anksiozni poremećaj, depresija, autizam, Alzheimerova bolest, fobije, napadi panike, opsesivno-kompulzivni poremećaj, poremećaji prehrane, posttraumatski stresni poremećaj (PTSP) i dr.
U kontekstu radnih mjesta, najčešći problemi mentalnog zdravlja koji dolaze do izražaja su: pojačani stres, anksioznost, depresija te sindrom izgaranja. Prepoznavanje ranih znakova problema s mentalnim zdravljem može pomoći u pružanju pravovremene podrške. Evo nekih od ključnih pokazatelja:

Slika 2: Udio bolovanja povezanog s mentalnim zdravljem u Hrvatskoj (2020.)