Uvod u intersekcionalnost

Zamislite ženu u invalidskim kolicima koja dolazi na razgovor za posao, ali se ured nalazi na drugom katu zgrade bez dizala. Kada konačno uz pomoć pratnje uđe, sugovornici se tijekom intervjua obraćaju njezinoj pratnji umjesto njoj, a jedan od njih dobaci: Ovo radno mjesto ipak traži nekoga tko se može nositi s pritiskom.

Njezino iskustvo diskriminacije tada nije samo vezano uz invaliditet, već i uz rodne predrasude, ideju da žene nisu dovoljno snažne za zahtjevne uloge, osobito ako su uz to i osobe s invaliditetom.

Intersekcionalnost je teorijski i praktični okvir koji omogućuje razumijevanje kako se različite kategorije naših identiteta – poput spola, rase, seksualne orijentacije, invaliditeta i socioekonomskog statusa – međusobno isprepliću i utječu na iskustva pojedinaca, posebice u kontekstu diskriminacije i privilegija. Termin je utemeljila Kimberlé Crenshawkrajem 1980-ih, kako bi ukazala na činjenicu da se oblici diskriminacije ne događaju izolirano, već često djeluju zajedno, stvarajući jedinstvene izazove za ljude s višestrukim marginaliziranim identitetima.

Postupanje prema različitim stvarima na isti način može proizvesti jednaku količinu nejednakosti kao i postupanje prema istim stvarima na različit način. – Kimberlé Crenshaw

Intersekcionalnost je, najjednostavnije rečeno, način gledanja na ljude koji uzima u obzir da nitko od nas nije samo jedna stvar. Nismo samo žene ili samo muškarci, samo mladi ili samo stari, samo bogati ili siromašni, samo pripadnici jedne rase, vjere ili seksualne orijentacije. Svatko od nas je kombinacija više identiteta, a ti se identiteti često isprepliću i oblikuju naše svakodnevno iskustvo.

Intersekcionalna diskriminacija nastaje kada se više osnova diskriminacije preklapa, stvarajući jedinstvena iskustva potlačenosti.

Primjer:

• Strana radnica koja ne govori dobro hrvatski jezik radi kao čistačica u velikoj kompaniji. Kada prijavi seksualno uznemiravanje nadređenog, njezinu prijavu ignoriraju uz obrazloženje da nije razumjela situaciju zbog jezika i da su takve stvari kod nas drukčije. Njezina iskustva oblikuju se kroz kombinaciju spola, radnog položaja, jezične barijere i statusa strane radnice.

Ipak, važno je napomenuti da intersekcionalnost ne ukazuje isključivo na oblike potlačenosti, već i na načine na koje se privilegije mogu međusobno nadopunjavati. Primjerice, privilegija bijelih muškaraca često proizlazi upravo iz isprepletenosti rase, roda i klase. Te se privilegije nerijetko percipiraju kao neutralne ili norma, što ih čini još manje vidljivima, ali time i moćnijima. Upravo zato je intersekcionalni pristup koristan za razumijevanje društvene nejednakosti s obje strane – i moći i potlačenosti. (O tome više u sljedećim poglavljima.)