Povrat ulaganja za inicijative u organizacijama fokusirane na dobrobit zaposlenika

Ulaganje u dobrobit zaposlenika nije samo ispravna stvar nego i dobra poslovna odluka. Brojne studije pokazale su da organizacije koje daju prioritet mentalnom zdravlju i dobrobiti vide mjerljive povrate u smislu produktivnosti, zadržavanja i smanjenih troškova zdravstvene skrbi.

Ključne prednosti ulaganja u dobrobit:

• Poboljšana produktivnost: Zdravi i mentalno zdravi zaposlenici su fokusiraniji, angažiraniji i učinkovitiji
• Smanjeni izostanci s posla i prezentizam: Manje je vjerojatno da će zaposlenici uzeti bolovanje ili doći na posao dok im nije dobro (što smanjuje produktivnost)
• Uspješnije zadržavanje i zapošljavanje: Kompanije kojima je dobrobit prioritet imaju veće zadovoljstvo i lojalnost zaposlenika
• Niži troškovi zdravstvene skrbi i naknada: Programi mentalnog zdravlja mogu smanjiti potrebu za skupim medicinskim tretmanima i programima skrbi

Statistika i nalazi istraživanja:

• Prema izvještaju Deloitte UK (2022.), za svaku £1 uloženu u intervencije za mentalno zdravlje, poslodavci dobivaju prosječan povrat od £5,30 u poboljšanoj produktivnosti, smanjenom izostanku s posla i smanjenoj fluktuaciji osoblja.
• Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu primjećuje da psihosocijalni rizici na radnom mjestu značajno pridonose nesrećama na radnom mjestu i izostancima s posla diljem Europe, što poslodavce godišnje košta milijarde eura.
• U Hrvatskoj je istraživanje Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo iz 2020. pokazalo da poremećaji mentalnog zdravlja doprinose 17 % slučajeva izostanaka s radnog mjesta.
• U europskoj anketi o radnim uvjetima iz 2021., gotovo 30 % zaposlenika u regiji (uključujući Hrvatsku, Sloveniju i Bosnu i Hercegovinu) prijavilo je zdravstvene probleme povezane sa stresom i radnim uvjetima.

Slika 3: Povrat ulaganja u mentalno zdravlje zaposlenika

Studija slučaja: Povrat ulaganja u mentalno zdravlje

Telekomunikacijska kompanija koja djeluje u srednjoj i istočnoj Europi predstavila je sveobuhvatnu strategiju mentalnog zdravlja, uključujući obuku koja podiže svjesnost, prvu pomoć za mentalno zdravlje i pristup virtualnoj psihoterapiji. Unutar 12 mjeseci, izostanak s posla pao je za 28 %, fluktuacija osoblja smanjena je za 17 %, a metrika produktivnosti poboljšana je u svim odjelima. Analiza troškova i koristi pokazala je da je kompanija dobila 4,80 eura za svaki 1 euro uložen u mentalno zdravlje.

Još jedan primjer dolazi iz hrvatske tehnološke kompanije koja je implementirala fleksibilno planiranje i treniranje psihološke otpornosti. Tijekom jedne godine, njihova analitika ljudskih resursa izvijestila je o padu prijavljenih razina stresa od 23 % i povećanju zadovoljstva zaposlenika od 19 %, što je pridonijelo povećanju rezultata zadovoljstva korisnika od 15 % dokazujući utjecaj unutarnjeg blagostanja na vanjske poslovne rezultate.

Implementacijom ciljanih inicijativa za dobrobit, kompanije ne samo da ispunjavaju društvenu odgovornost, već i stvaraju visokoučinkovite, otporne timove koji doprinose dugoročnom uspjehu.

Integriranjem ovih praksi i filozofija u radno mjesto, organizacije ne samo da mogu poboljšati dobrobit pojedinca, već i stvoriti otporne, suosjećajne i uspješne zajednice na poslu.